CRTICE IZ MEKSIKA - 1. Dio: MEKSIKO I NASLIJEĐE ASTEKA
(27/12/2025.- 07/01/2026.)
I ZEMLJA I LJUDI
Geografski, Meksiko je dio Centralne Amerike i svojom površinom je 13. najveća zemlja svijeta. Sastoji se od 31 savezne države i Mexico Citya koji je zasebna cjelina. Ima preko 130 milijuna stanovnika, od kojih 88% živi u gradovima. 62% stanovnika su mestici (mješavina starosjedioca i Europljana, uglavnom Španjolaca), 21% su starosjedioci i 10% čistog europskog porijekla. Prosječna dob stanovništva je 30 godina. Imaju predsjednika koji je ujedno i premijer i ima sve ovlasti, a bira se na 6 godina i nema reizbora.
ŽIVOTNI STANDARD
Prosječna plaća u Meksiku je oko 800 €, a medijalna oko 700€. Oko 50% zaposlenih su u neformalnom radnom odnosu, što znači da njihova plaća uglavnom ovisi o napojnicama koje dobiju za svoj rad. Gotovo svatko tko za vas nešto napravi očekuje da mu na kraju ostavite napojnicu u iznosu od 10- 15% uplaćene cijene (vozači, vodiči, konobari, kormilari čamaca...), što već na početku treba ukalkulirati u konačnu cijenu. Najam stana košta 600-1000 € ovisno o lokaciji (određeni dijelovi grada imaju i porez na sigurnost, zgrade sa zaštitarom, kamere...). Hrana je 20-30% jeftinija nego kod nas, a naročito voće i povrće koje zbog blage klime uspijeva u Meksiku tijekom cijele godine.
Kao i u nekim drugim zemljama (Tajland, Bali) zbog ugodne klime i relativno niskih troškova života dosta stranaca (uglavnom Amerikanaca) nakon umirovljenja žive u Meksiku ili tu rade kao digitalni nomadi.
SIGURNOST
Zbog svoje loše reputacije I upozorenja sa raznih strana nisam se lako odlučila na put u Meksiko. No, tijekom mog desetodnevnog boravka u toj zemlji nije bilo apsolutno nikakvih problema, niti najmanjih neugodnosti. Ja koja se bojim psa i mačke, a kad je vatromet zavučem se u mišju rupu od straha, sama sam šetala centrom Mexico Citya i Playa del Carmen i ugodno sam se osjećala u masi domaćih i turista. Istina, po ulicama je bilo dosta naoružane policije i policijski auto s rotirkama na gotovo svakom raskrižju, no atmosfera je bila opuštena i osjećala sam se kao u bilo kojem našem ili nekom drugom europskom gradu u vrijeme turističke sezone. Već na aerodromu smo nakon uobičajenih sigurnosnih provjera pri ulasku u zemlju prošli i onu psečju. Za plaću od jednog keksića (i oni rade za napojnice!) pronjuškali su svaki kofer I torbu i ako su oni dali zeleno svjetlo (nema droge, sendviča, niti druge hrane) možete slobodno ući. Konačno, Meksiko je šesta najposjećenijih zemlja svijeta, što također govori u prilog njegovoj sigurnosti. Naravno, kao I bilo gdje drugdje u svijetu potrebna je i doza zdravog razuma da ne ulazite u rizične situacije i opskurne dijelove grada, naročito ne kasno navečer. Mi smo posjetili Mexico City i Yukatan, turistički najatraktivnije dijelove zemlje, pa se i referiram isključivo na te dvije regije.
Inače, čim bi rekli da smo iz Hrvatske, reakcije su bile: Ooo, jako lijepa zemlja (nisu bili, ali su čuli), Luka Modrić, odličan nogomet!
KLIMA
Meksiko sam posjetila usred zime, a budući da je zemlja sjeverno od ekvatora godišnja doba nam se podudaraju, ali ne i vrijeme. U Meksiko Cityu dani su bili ugodno topli (17-20 stupnjeva) , no jutra i noći hladne (7-9 stupnjeva), pa je bilo izazovno prilagoditi se velikoj razlici u temperaturi. Na Yukatanu je cijelo vrijeme bilo ugodno, toplo, između 22 I 30 stupnjeva. Povremeni valovi hladnoće u Kanadi i SAD-u rezultiraju tropskim pljuskovima na Yukatanu koje mi za svog boravka nismo iskusili.
MEKSIČKA ZASTAVA
Meksička zastava se sastoji od zelenog, bijelog i crvenog polja sa grbom u sredini.
Te boje imaju simbolično značenje:
zelena: nezavisnost od Španjolske; nada
bijela: rimokatolička vjera; jedinstvo
crvena: krv i nacionalni heroji
Grb prikazuje orla koji sjedi na kaktusu i proždire zmiju. Bazira se na astečkom proročanstvu da se nastane tamo gdje vide orla kako jede zmiju na bodljikavoj kruški (kaktusu) na otoku usred jezera.
Meksikanci su ponosan narod i vole svoju zemlju, te posvuda ističu svoju zastavu (svaka crkva, autobus, trg, ulica, ulazi u cenote, prirodne parkove...).
VJERA I VJERSKI SINKRETIZAM
82% Meksikanaca su rimokatolici I po broju vjernika to je druga najveća katolička zemlja na svijetu (odmah iza Brazila). Brojne su I lijepe crkve posvuda po Meksiku I mnoge od njih sagrađene su na mjestu i od materijala astečkih/ mayanskih hramova. Često se uz crkvu mogu vidjeti i razni vračevi zastrašujućeg izgleda koji nude svoje usluge skidanja i navlačenja uroka i, koliko sam mogla vidjeti, dobro posluju.
Druga stvar koja me iznenadila su križevi. Ne sjećam se da sam vidjela križ s raspetim Isusom. To su uglavnom bili lijepo oslikani križevi, najčešće s motivom cvijeća. Razlog tome je mayansko poimanje žrtve. Naime, osoba koja se žrtvuje (dakle Krist) je sretnik koji ima čast da bude žrtvovan i za to mu ne treba odavati posebnu počast. Zato je meksički križ oslikan u ženskom stilu i na lokalnom jeziku križ je ženskog roda
U cijeli taj neobični vjerski kolaž dolazi I proslava Dana mrtvih koji slave 3 dana (31/10-2/11). Te dane oni se prisjećaju svojih dragih pokojnika i na grobove im nose hranu i pića koja su za života voljeli. Posvuda se mogu vidjeti plastične lubanje i lijepo obučeni kosturi ljudi koji bi trebali podsjetiti da bez obzira na bogatstvo i lijepu odjeću, na kraju nas sve čeka smrt.
Po autobusima, autima i drugdje po gradu jedno do drugoga križ ili slika Gospe od Guadalupea I razni poganski artefakti. Kad sam pitala jednog našeg vodiča kako to ide zajedno, odgovorio mi je da su oni tolerantan narod i da oni sve štuju.
HRANA
Meksička kuhinja uvrštena je na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine. Ona je kombinacija prethispanskih elemenata kao što su kukuruz, čili, rajčica, avokado, kakao, vanilija, (crni) grah, tikvica i agava (okus kiselih krastavaca) i španjolskog utjecaja- govedina, svinjetina, piletina, riža. Meni je njihova hrana bila fina, a glavni sastojci su kukuruz, povrće, piletina, svinjetina, jaja, ribe i plodovi mora. Ono što je Talijanima tjestenina, Nijemcima krumpir, Azijatima riža, to su Meksikancima tortilje - pogačice od kukuruznog brašna punjene raznim povrćem i mesom ili ribom. Ne mora nužno biti ljuta, ovisno o umaku koji se dodatno servira. U pravilu zeleni umaci su jako ljuti, crveni manje, dok je njihov poznati guatamole sasvim blag i slatkast. Porcije su obilne, a cijene variraju od 5 € za pristojan takos sa uličnog štanda (siguran za jelo) do 25 € u boljem restoranu. Voda iz slavine nije za piće!
Takos
Enchiladas
Priprava guacamola
Specijalitet otoka Holbox: sladoled od aktivnog ugljena. Jedan od najboljih koje sam probala.
JOŠ NEKE ZANIMLJIVOSTI O MEKSIKU
1) Meksiko ima najviše UNESCOvih spomenika na cijelom američkom kontinentu
(čak 35) i zauzima 7. mjesto u svijetu po tome
2) Prva televizija u boji izumljena je u Meksiku 1963. godine
3) Prva kontracepcijska pilula izumljena je u Meksiku 1951.
4) Meksiko ima 48 aktivnih vulkana.
5) Meksiko je jedna od 6 kolijevki civilizacije (uz Mezopotamiju, Egipat, Indiju, Peru i Kinu)
6) Chitchen Itza je jedno od 7 novih svjetskih čuda (uz Kineski zid, rimski Koloseum. Taj Mahal, Machu Picchu, Kip Krista Otkupitelja u Brazilu I jordansku Petru)
7) Meksiko City sa svojih 170 muzeja je nakon Londona (200) grad s najviše muzeja na svijetu.
8) U Meksiku se ravnopravno slave Božić i Sv. Tri Kralja i djeca na oba blagdana dobivaju poklone. Običaj je da se na Tri Kralja u kruh stavi figura bebe Isusa (simbolizira skrivanje Isusa od kralja Heroda) i onaj tko nađe tu bebu u kruhu mora na Svijećnicu (2/2) organizirati večeru za sve one s kojima je blagovao za Bogojavljenje.
9) U Mexico Cityu imaju originalan način besplatne obnove fasada: farmaceutska kuća dr. Simi je besplatno obnovila fasade kuća u zamjenu za svoj logo na kućama i besplatnu reklamu.
II MEKSIKO CITY I ASTEČKA BAŠTINA
MEXICO CITY (MC)
Područje MC je jedno od najstarijih trajno naseljenih gradova zapadne hemisfere. Nekoć se na tom prostoru nalazio grad Tenoctitlan, kulturno i političko središte Astečkog carstva. Povjesničari pretpostavljaju da je u zlatno vrijeme toga grada oko 1325. godine u njemu živjelo oko 200.000 ljudi, što je 3 puta više nego u tadašnjem Londonu. 1521 španjolski osvajači su na njegovom mjestu podigli MC.
Danas Meksiko city s okolicom ima preko 22 milijuna stanovnika i najveći je grad španjolskog govornog područja na svijetu. Svaki 5. Meksikanac živi u glavnom gradu. Malo tko govori engleski, a one koji govore teško je razumjeti. Grad je sagrađen na isušenom jezeru i godišnje tone 20 - 50 cm, ovisi o dijelu grada. Osim toga, 70 % vode koju grad koristi crpi se iz jezera ispod grada, što dodatno pogoršava situaciju. Po gradu ima dosta nakrivljenih građevina, a jedna od njih je I originalna Bazilika Gospe od Guadalupea. Sa 3 strane okružen je planinama i nalazi se na 2240 m nadmorske visine, pa nakon dolaska u grad treba neko vrijeme da se organizam privikne na tu visinu. Oko 70 km od grada nalazi se I aktivni vulkan Popocatepetl, pa je cijelo područje I seizmički jako aktivno. Dva dana nakon našeg odlaska iz MC grad je pogodio potres od 6.5 stupnjeva Richtera, no zbog prilagođene gradnje nije bilo većih šteta ni žrtava.
PROMET
MC ima drugu najveću podzemnu željeznicu na američkom kontinentu (nakon LA), i spada među najjeftinije na svijetu. Prilikom njene izgradnje otkriveni su mnogi ostaci astečkih građevina, i zapravo, ispod većeg dijela grada krije se neotkriveno blago astečke kulture. Promet na ulicama grada je gust i sporo se vozi. Ako ste mislili da je promet u Napulju kaotičan, e ovo je još puno gore! Postoje semafori i oni rade, ali ih nitko ne doživljava. Jednostavno, kad se nakupi kritična masa pješaka svi krenu preko ulice bez obzira na svjetla na semaforu. Auti trube ko ludi, ali stoje dok svi pješaci ne prođu.
Posebnost grada je I žičara koja je normalan gradski prijevoz i zapravo prevozi stanovnike sa siromašnih, brdovitih dijelova grada u centar.
METROPOLITANSKA KATEDRALA MC - sagrađena na mjestu astečkog hrama I od materijala razrušenog hrama, nalazi se na najvećem trgu Zocalo. Nekoć je to bilo najsvetije mjesto Asteka. Katedrala se gradila 200 godina i mješavina je raznih arhitektonskih stilova (gotike, baroka, neoklasicizma). Glavna vrata na katedrali otvaraju se svakih 25 godina. Zgrada ne tone ravnomjerno, pa postoji opasnost da se tornjevi uruše.
MADERO ulica - centralna ulica grada, meksička 5. Avenija. Povezuje Zocalo I Palaču Lijepih Umjetnosti. Pješačka zona puna kolonijalnih palača, restorana, dućana I jedna od najstarijih ulica u gradu, nekoć rezervirana samo za bogate uglednike.
ZOCALO - središnji i najveći trg u MC i drugi najveći trg na svijetu površine 240 x240 metara (površina Piramide Sunca). Trg je uvijek živ i pun ljudi. Tu se svaki dan oko 6 ujutro diže i oko 6 navečer uz vojnu paradu spušta ogromna meksička zastava. Inače, svaki veliki grad ima svoj Zocalo.
baš kao i svi naši lokalci, i Claudia je iz miješanog braka, a jedna od njezinih baka je govorila isključivo Nahuati i španjolski nije razumjela.
Originalna bazilika svakim danom sve više tone, što se vidi i golim okom (nakrivila se) pa je ograničen broj ljudi koji u nju mogu ući. No odmah do nje nalazi se moderna Bazilika Gospe od Guadalupea, u koju svatko može ući i pokretnim stepenicama prići originalnoj tilmi i na par sekundi ju pogledati.
Neke neobjašnjive zanimljivosti:
XOCHIMILCO - po meni nezaobilazni dio MC. Ime na astečkom znači mjesto gdje raste cvijeće. To je mreža kanala po kojima plove živopisni čamci, a ploveći trgovci nude ručno izrađen nakit, jela, cvijeće... a grupe mariachia po želji prelaze u vaš čamac i za 300 pezosa (14 eura) birate koju pjesmu će vam pjevati. Meni jako lijepo, autentično iskustvo. Inače, uz te kanale ljudi žive I to je omiljeno izletište lokalaca.
ANTROPOLOŠKI MUZEJ - najveća zbirka predkolonijalnih civilizacija (Asteka, Maya, Tolteka).
Astečke predstave ispred Antropološkog muzeja
III TEOTIHUACAN
Teotihuacan je udaljen od MC oko 40 km i njegovo ime u prijevodu znači mjesto gdje su rođeni bogovi. Oko 500. godine, koje je bilo zlatno doba grada, grad je imao oko 200.000 stanovnika i bio jedan od najvećih gradova na svijetu. Grad je ekonomski i vojno dominirao srednjom Amerikom. U to doba to je bio jedini grad sa stalnim nastambama za obične građane. Nitko ne zna kako se zvala ta civilizacija, ni što se točno dogodilo oko 650. godine, no tada je grad jednostavno opustio, svi su iz njega otišli na periferiju i Teotihuacan je postao grad duhova. To je bio period prije dolaska Asteka, a kultura koja je tu dominirala zauvijek je nestala i za sobom ostavila samo materijalno nasljeđe. Pad Teotihuacana jedan je od najvećih povijesnih misterija. Tek kasnije u grad su došli Asteci, nastanili se u njemu i nadjenuli mu sadašnje ime. Zanimljivo je da su Giza, Angkor Wat I Teotihuacan na istoj geografskoj širini.
Grad se sastoji od Piramide Sunca i Piramide Mjeseca koje su povezane 2,5 km dugom Avenijom mrtvih i ostataka drugih hramova i građevina. Piramide su bile religiozna sjediśta, a oko njih su bile manje građevine u kojima su ljudi živjeli. Nekad su ti zidovi građevina bili ožbukani i obojeni živim bojama. Piramida Mjeseca posvećena je bogu mjesecu I prirodnim elementima vode i plodnosti. Niža je od Piramide Sunca, ali je na višem brdu, pa se doima više. Visoka je 44 metra i ako se potrudite popeti po 248 visokih stepenica (silazak puno teži od uspona; sporo ide, čeka se u redu, jer se svi žele spustiti držeći se za ogradu) pogled je veličanstven.
Avenija mrtvih
Nastambe dobrostojećih stanovnika bile su građene od vulkanskog kamenja, a na zidovima su bili piktogrami. Ostale kuće bile su od drveta.
Piramida Sunca posvećena je bogu sunca i visoka je 70 metara.
Hram pernate zmije posvećen je pernateoj zmiji koju su štovali kao boga stvorenja, vjetra i mudrosi. Građevina ukrašena zmijskim glavama sa očima od obsidiana koje su noću svjetlile. Ispod hrama nađeni tuneli s velikom količinom tekuće žive koja je svjetlucavla i stvarala posebno magično ozračje koje je fasciniralo tadašnje ljude, a nisu znali da je otrovna.
Područje MC bogato je opsidijanom, tvrdim vulkanskim staklom od kojega su još stari Asteci izrađivali noževe, oružje, nakit i ostale predmete. Za Asteke i njihove prethodnike u Teotihuacanu opsidijan je bio vrijedan materijal čije korištenje su strogo kontrolirali. Jedna zanimljivost: kroz opsidian možete komotno gledati u sunce ili promatrati pomrčinu mjeseca.
IV GUADALUPE
Guadalupe svakako zaslužuje posebno i zaključno poglavlje. Dio je to grada poznat po crkveno priznatom ukazanju Gospe, poznate kao Gospa od Guadalupea. Štovanje Gospe od Guadalupea duboko je utkano u meksički narod I njena slika je sveprisutna i izvan MC.
Povijest ukazanja
Deset godina nakon španjolskog osvajanja Tenochtitlana (današnjeg MC), Gospa se ukazuje Indijancu Juanu Diegu koji je bio među rijetkim katolicima u svom narodu. Gospa mu se obratila na njegovom jeziku i zamolila ga da traži nadbiskupa da se na mjestu njenog ukazanja podigne crkva. On mu nije povjerovao, nego je tražio dokaze. U međuvremenu Juanov stric se teško razbolio, pa Juan nije došao Gospi. Ona ga je ukorila zbog nedostaka vjere i obećala da će mu ozdraviti strica. Nakon četvrtog ukazanja Gospa mu je rekla da ubere cvijeće sa brda ukazanja i odnese ga nadbiskupu. Bio je prosinac i na tom mjestu tada nisu rasle ruže. No, Juan ju je poslušao i na brdu nabrao pregršt ruža, stavio ih u svoju tilmu (astečki plašt) I odnio nadbiskupu. Kad je pred njim otvorio svoj plašt s ružama dogodilo se još veće čudo: na tilmi se pojavio lik Gospe. Juanov stric je čudesno ozdravio i Juan je o tome obavijestio nadbiskupa koji je potom tilmu izložio u crkvi.
Gospa je došla u teško vrijeme za napaćene I potlačene Indijance i donijela im vjeru, nadu i utjehu, te donekle pomirila s njihovim španjolskim osvajačima. U slijedećih 10 godina nakon ukazanja preko 10 milijuna Indijanaca prešlo je na katoličku vjeru.
12. prosinca je dan Gospe od Guadalupea koju smatraju zaštitnicom cijele Amerike.
1) Na slici Gospine oči reagiraju na svjetlo, baš kao I ljudske.
2) Temperatura tilme je konstantna I iznosi 36.6 stupnjeva Celzijusa kao i ljudsko tijelo.
3) Znanstvenici do sada nisu mogli otkriti bilo kakvo poznato porijeklo boje.
4) Tilma napravljena od vlakana agave je netaknuta, iako je njihov prirodan vijek trajanja između 20 i 30 godina.
5) 1791. slučajno se solna kiselina prolila po tilmi. Nakon 30 dana bez ikakvog posebnog tretmana oštećena vlakna su se čudesno sama oporavila.
6) Zvijezdani svod na tilmi odgovara konstelaciji zvijezda u vrijeme Gospinog ukazanja.
7) Preciznim mjerenjem u Gospinim očima otkrivene su minijaturne ljudske figure koje je nemoguće naslikati. Digitalnom tehnologijom se vidi lik Juana Diega koji otvara tilmu pred nadbiskupom.
10) Gospa izdaleka izgleda kao Indijanka, a izbliza kao bjelkinja. Ona ujedinjuje ono astečko i hispansko. I upravo to je današnji Meksiko: spoj astečkog i kolonijalnog, katoličkoga i autohtonog, mješavina dviju rasa koja danas dominira Meksikom.
Slijedi 2. Dio: YUCATAN I MAYANSKO NASLIJEĐE
Primjedbe
Objavi komentar